Pasifika navigation
- Home
- Widgets
- Effective teaching
- Engaging with parents
- Tapasā
- Talanoa Ako - Pacific Talk About Education and Learning (TA PTEL)
- Pacific Education 2020–2030
- LEAP
- Pacific languages
- About this site
- Resources
- Research
O le vasega 12 lenei i McAuley High School. E to'asefulufitu tamaiti ma o Sāmoa uma i latou. E to'aiva tamaiti na fananau i Niu Sila ae to'avalu na fananau i Sāmoa. O lenei vasega e mafai ona fa'asāmoa uma tamaiti 'ae iai foi nisi taimi e fa'amalamalama ai manatu i le fa'aperetania. O le matūtua o tamaiti e sefulu ma le ono ma le sefulu ma le fitu Tausaga. O i latou fo'i sa amata mai le a'oa'oina o le gagana Sāmoa i le vasega 9.
O lenei galuega e fa piliota na fai ai. O le alafua o galuega na fa'aaogaina o le fefa'asoaa'i ai mafaufauga i ni mea sa faia, i ni faamatalaga, ma ni manatu totino o i latou o lo'o a'oina le gagana.
E tatau ona maua ni avanoa e i latou o lo'o a'oina le gagana e:
(Ta'iala mo le Gagana Sāmoa i Niu Sila, itulau 62)
E mafai e tamaiti o lo'o a'oina le gagana ona:
Sa fa'asolo fa'apea le fonotaga:
(a) | tatalo amata; |
---|---|
(e) | fa'afeiloa'iga; |
(i) | faitauina o minute o le fonotaga talu ai; |
(o) | lipoti o le tupe; |
(u) | matā'upu o le fono; |
(f) | faaiuina o le fono. |
Ina ia iloa e le faiā'oga po o le ā le tulaga o iai le iloa o tamaiti e uiga i fonotaga a'o le'i faia le lesona na ia saunia ai se lisi o 'upu ma uiga, ona 'oti'oti lea ma tu'u i totonu o teutusi ta'itasi. Na vaevaeina le vasega i vaega ta'ito'atolu. O galuega a vaega ta'itasi o le toe fa'avasega sa'o lea o 'upu ma uiga. E tofu lava le vaega ma le teutusi o le seti o 'upu ma uiga. A'o faia lenei galuega, sa fetufaa'i manatu o tamaiti ona o nisi 'upu ma uiga e malamalama ai latou, 'ae le o malamalama i nisi vaega. O 'upu ia ma o latou uiga.
Na asiasi le faiā'oga, fesilisili ma fesoasoani i galuega a vaega 'eseese. Ina ua mae'a, ona talanoa fa'atasi loa lea o le vasega e ala i lipoti a vaega 'ese'ese i 'upu ma o latou uiga. Sa fesoasoani fo'i le faiā'oga ma maua fa'atasi ai e le vasega 'upu ma o latou uiga. Na fa'ai'uina i le tusia i lalo i 'api a tamaiti 'upu ma o latou uiga sa'o.
Na tusia i 'api a tamaiti fa'ata'ita'iga e pei ona tā'ua i luga.
O le galuega na soso'o ai o le filifilia lea e le tamaititi o se pepa na saunia e le faiā'oga e faatatau i le matā'upu o le fonotaga a le vasega (e pei ona tā'ua i luga). O lo'o tusia ai i lea pepa le Tofiga o le tagata e sauni i ai lana tautalaga.
Sa matau e le faiā'oga tomai o tamaiti i se fuafa'atatau a'o fa'atino le fonotaga.
O le vaega lenei o le motugā'afa ua fuafuaina ina ia fesoasoani ia te oe i le filifilia o malamalama'aga 'autu mo le a'oa'oina o le fa'alogo ma le tautala. O le fa'anaunauga ia mafai ona iai ni suiga i 'auala e fa'atino ai galuega i totonu o le vasega. O le fa'amoemoe ia avea nei galuega sā'ili ma fesoasoani e fa'atupu manatu ai i ni suiga talafeagai i lou a'oa'oina o le gagana Sāmoa.
E tāūa ona fa'amaumau fa'atinoga o suiga o galuega i totonu o lau vasega e pei ona avatu i le avanoa o i lalo. E aogā foi nei fa'amaumauga mo fetufaa'iga ma le faiā'oga o le polokalame.
O a ni suiga e mafai ona e fa'ata'ita'iina i totonu o lau vasega?
Talatalanoa ma le foemua:
Kuata
Faiā'oga
Faiā'oga o le polokalame
Suiga i A'oa'oga o Vasega |
O se fa'ata'ita'iga, o le tufaina o galuega sa'ili'ili ua 'ausia ma tamaiti, feso'ota'iga ma ē o lo'o a'oina le gagana i le lesona i ni vaega e manaomia atili ai se fesoasoani. |
Fuafuaga o Galuega |
Fa'amatalaga o le vasega: |
Iunite: |
Fuafa'atatau: |
Fa'anaunauga 'ausia: |
Fa'amaumauga | |
O a mea na lelei? O a ni lagona o tamaiti? O a ni vaega e ao ona ou fa'aleleia atili? | Fautuaga mai le faiā'oga o le polokalame. O a nisi vaega e soso'ō ai? |
Aso: | |
Aso: | |
Aso: | |
Aso: |
Tāaofa'iga |
Na iai se aogā i tamaiti o le suiga o lau fa'atinoga fa'afaiā'oga? |
O a ni itū lelei? |
E fa'apefea ona e iloa? |
O a nisi vaega o lenei motugā'afa e mafai ona e fa'aaogāina? |