Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


You are here:

6.6.2 O Gāluega Sa'ili Mo Le Fa'aleleia 'Ātili o Fa'ata'ita'iga

Kolisi a Porirua, Porirua

Sa a'oa'oina i le vasega o le tausaga 9 le kalama po'o le fa'atulagaga o le gagana. Sa lima ta'ita'ina le a'oa'oina o le kalama i le fa'atonutonu a leTa'iala mo le Gagana Sāmoa i Niu Sila o lo'o fautua mai: "Ia ō fa'atasi le a'oa'oina o le gagana ma matā'upu. O 'upu, ma le fa'aaogāina o 'upu, ma vāega 'ese'ese o le gagana o le a a'oa'oina, e maua mai lea i totonu o se matā'upu o se lesona. O le a 'avea lea ma 'auala e fa'amāsani ai i uiga ma aga o le gagana i ona fa'aaogaaga 'ese'ese" (itūlau 10).

O le aofa'i o le vasega e lua sefulu ma le tasi. E to'alima tamaiti e feoloolo la lātou tautala fa'asāmoa. E to'asefulutolu e iloa nai 'upu a'e fa'afaigatā ona fa'aaogā ni fuai'upu 'ato'atoa fa'asāmoa, fa'atasi ai ma tamaiti e to'atolu e lē mafai ona mālamalama pe tautatala fo'i fa'asāmoa.

E fā piliota sa fa'ataunu'uina ai lenei fa'atinoga.

Sa fa'aaogā alāfua mai le Ta'iala o le Gagana Sāmoa i Niu Sila, itūlau 46 vāega 3.

Alāfua

E tatau ona maua ni avanoa e i latou o lo'o a'oina le gagana e:

  • Fa'aaogā ai le gagana Sāmoa i gāluega 'ese'ese o aso ta'itasi
  • Fefa'aalia'i ai lagona ma uiga
  • Fa'aalia ai lona lava tagata.

Fuafa'atatau

E tatau ona mafai e i lātou o lo'o a'oina le gagana ona:

  • 'āmata ma fa'aauau pea se talanoaga
  • fesiligia ni 'autū po'o ni itū o le gagana
  • fa'aali lagona maofa pe fa'ameo
  • fa'aali le fa'aaloalo ma le usiusita'i.

Fa'ailoga Va'aia o le Tomai i le Gagana i Lenei Vāega

O le fa'anaunauga o lenei fa'atinoga ina ia a'oa'oina ni vāega o le kalama e pei o le fa'aaogāina o 'upu fa'asino taimi, veape, ma nauna e fausia ai ni fuai'upu faigōfie. (Ua fa'avae mai lea i fuafa'atatau ma fa'ailoga va'aia o le tomai i le gagana i le vāega 3o le Ta'iala o le Gagana Sāmoa i Niu Sila, itūlau 47-48.)

O ni fa'ailoga va'aia nei ua 'ausia e i lātou o lo'o a'oina le gagana fuafa'atatau o lenei vāega:

  • iloa le fa'aaogaaga o 'upu fa'asino taimi, veape ma nauna; fa'alogo i ni fuai'upu po'o se vāega o se tala ma fa'ailoa mai 'upu;
  • fa'aaogā 'upu faasino taimi, veape, ma nauna i ni fuai'upu faigōfie;
  • faia se tautalaga, po se tusitusiga e fa'atatau i se 'autū po'o se ulutala e fa'aaogā ai 'upu fa'asino taimi, veape ma nauna.

Gāluega

O lenei gāluega sa fuafuaina mo le lesona. O le ulumatā'upu, o le lotu. O le ulutala – o 'upu fa'asino taimi, veape ma nauna.

  1. O le 'āmataga o le lesona muamua, sa fa'aaogāina e le faiā'oga le malama lafo'ia e fa'amatala ai i tamaiti le 'auivi o le gāluega 'ātoa. Na fa'apupula atu fo'i e le faiāoga i tamaiti mana'oga o le gāluega e pei o le 'umi e fa'atino ai (fa lesona), o alagā'oa e fa'aaogāina, o le iloiloga. Sa fa'apea fo'i ona fa'ailoa atu e le faiā'oga i tamaiti le fa'amoemoe ma le fa'anaunauga o lenei gāluega. Silasila i alāfua, fuafa'atatau ma fa'anaunauga 'ausia. Sa tufa atu fo'i e le faiā'oga i tamaiti kopi o lenei 'auivi e mulimulita'i ai i lesona o lumana'i. Sa fautuaina foi e le faiā'oga tamaiti ina ia tusiina ni o latou lava naunauta'iga mo lenei gāluega. Sa fa'apea fo'i ona fa'aali atu le fa'asologa o le lesona muamua i tamaiti, fa'apea fo'i i lesona mulimuli ane. Sa tūsia i le gagana Sāmoa fa'apea ma le fa'aperetānia. (Sa fa'apenā i lesona e tolu na mulimuli ane.)
  2. Na māe'a lea ona si'iina lea e tamaiti o le lisi o 'upu sa fa'aali mai e le faiā'oga i le malama lafoia. Sa fesoasoani le faiā'oga e fa'aleo le ta'uga o 'upu ta'itasi 'ae fa'ata'ita'i e tamaiti. Sa tu'u le avanoa i tamaiti e 'uti'uti pe augapiu fo'i sa latou fa'asāmoa e ta'u ma fa'aleo ai 'upu. Sa faitauina e le faiā'oga le tala na tūsia e Momoe Malietoa von Reiche, O le Aso Lotu a Tamaiti (Ueligitone: Alagā'oa o le Atamai, 1995, numera itema 05744) 'ae fa'alogologo tamaiti ma togi fa'asa'o 'upu ta'itasi e fuafua lava i le aofa'i o taimi e alia'e ai i le faitauga o le tala. Sa fa'atusatusa lisi a tamaiti ma le lisi a le faiā'oga. Na tufa fo'i e le faiā'oga kopi o le tala i tamaiti.
  3. Na talatalanoa le faiā'oga ma le vasega i vāega nei o le kalama, 'upu fa'asino taimi, veape ma nauna. O ā 'upu fa'asino taimi? O le ā le veape? O le ā le nauna? Sa fa'aaogāina e tamaiti le fa'asāmoa ma le fa'aperetānia e fa'amālamalama ai o lātou iloa i nei vāega. Sa fa'amatala ma fa'amanino e le faiā'oga i tamaiti le 'ese'esega o le fa'ailoaina o le taimi i le fa'aperetānia ma le fa'asāmoa, o se fa'ata'ita'iga, o le fa'aperetānia o le taimi e ta'u mai e le veape 'a'o le fa'asāmoa ua iai lava 'upu fa'ailo taimi fa'apitoa, o se fa'ata'ita'iga, o lo'o, o le a, ua, e, sa, na.
  4. Sa gālulue ta'ito'alua le vasega 'ae gālulue le faiā'oga ma tamaiti e to'atolu e le iloa tautala fa'asāmoa. Sa toe faitau e tamaiti le tala ma valivali 'upu fa'asino taimi i le lanu mūmū, veape i le lanu moana ma nauna i le lanu meamata.
  5. Sa vaevae le vasega i vāega e lima. Na fa'afefiloi tamaiti 'ae 'avea le to'alima e tau feoloolo la lātou fa'asāmoa ma ta'ita'i o vāega ta'itasi. Sa fa'atonuina e le faiā'oga tamaiti ina ia vaevae a lātou lisi o 'upu i lalo o vāega e tolu: 'upu fa'asino taimi, veape, nauna. Sa tūsia vaevaega nei a vāega i luga o siata. Sa feasiasia'i le faiā'oga i vāega ta'itasi ma ofoina atu le fesoasoani i tamaiti. I lea fo'i asiasiga sa faa'malo ma vi'ia gāluega lelei 'ātoa ma le talanoa fa'ala'ei'au ma fa'amālosi i tamaiti sa fa'afaigatā ona fa'atinoina le gāluega. Fa'aaogā le lomifefiloi e fa'aliliu ai 'upu i le fa'aperetānia ona fetu'una'i lea i vāega.Na tu'u fo'i le avanoa i vāega e fa'aopoopo ai ia lātou lisi nisi 'upu mai le tala. O a lātou siata sa fa'apipi'i i puipui o le potu.
  6. Sa 'avea fo'i gāluega i vāega e tau 'āmata ona fausia ai tautalaga i se 'autū. Sa 'avea pe'ā ta'ita'i o vāega e fai ma fa'ata'ita'iga i isi tamaiti o vāega ta'itasi. Sa fa'aaogāina ma mulimulita'ia le fausaga: 'upu fa'asino taimi + veape + nauna (uft + v + n), o se fa'ata'ita'iga, ua tagi le tama. O le fa'amoemoe ina ia 'āmata ona tapena mo le iloiloga. O se fesoasoani lea mo tamaiti tau a'oa'o le fa'asāmoa 'ae sa tu'u pea le avanoa e fa'aaogā ai e tamaiti ua feoloolo le fa'asāmoa isi fausaga. Fausaga e tatau, 'upu fa'asino taimi + veape + muānauna mautinoa + nauna (uft + v + mm + n).

Iloiloga

E lua iloiloga sa faia e tamaiti.

  1. Tautalaga. Sa faia tautalaga a tamaiti mo le tasi le minute 'ae pu'eina i le la'au pu'eleo. O nei tautalaga sa fa'atatau i le 'autū, o le Lotu Tamaiti. Sa fautuaina tamaiti ina ia atagia mai ia lātou tautalaga le fa'aaogaga sa'o o le kalama i le fa'asologa o le fuai'upu pei o le 'upu fa'asino taimi + veape + nauna (uft + u + mm + n), o se fa'ata'ita'iga, ua 'ata le teine.O tamaiti e lē iloa fa'asāmoa, sa tu'u i ai le avanoa e fa'aperetānia ma fa'asamoa ai a lātou tautalaga ui i lea sa fautuaina ina ia taumafai e faia ni fuai'upu ia e le i lalo ifo o le tolu i le gagana Sāmoa.
  2. Su'ega tusitusi. Sa saunia e le faiā'oga se su'ega tusitusi. E fa'aliliu ai fuai'upu mai le fa'asāmoa i le fa'aperetānia fa'apea fo'i le fa'aperetānia i le fa'asāmoa.

Autaluga

O le autaluga o le lesona i fa'ai'uga o piliota ta'itasi sa fa'aaogā le metotia o le pasi le polo. E togi e le faiā'oga le polo i se tamaitiiti ona fesili lea.

  • Ta'u mai se mea ua a'oina mai i le matā'upu.
  • O le ā sou lagona i lenā matā'upu?
  • O a ni itū o lou olaga e ono aogā i ai agava'a ua e maua mai i lenei gāluega?

Ona fa'ata'amilo ai lava lea i le vasega pe o le to'alima tamaiti i le lesona e tasi.

E ui lava ua na'o se autaluga 'ae sa fa'amālosia ai tamaiti e tautatala i le gagana Sāmoa.

O le 'autaluga o le gāluega 'ātoa.

Sa toe āsia e tamaiti a lātou pepa fa'amaumau o ō lātou naunauta'iga po'o 'ausia. Sa o lātou taliina fo'i fesili nei.

  • O ā mea ua e iloa mai i lenei gāluega?
  • O ā ni mea o e fia iloa 'ātili?
  • Fa'atūlaga mai le lelei o le a'oa'oina o lesona. Li'o le tali sa'o, vaivai, feoloolo, lelei, lelei tele.
  • O ā ni itū e tatau i le faiā'oga ona fa'aleleia pe suia mo le a'oa'oina o le matā'upu?

Gāluega Fa'aopoopo

  • Ia fa'amalosia tamaiti e faitau ma fa'alogologo i tala ma pese fa'asāmoa.
  • Ia to'aga e fa'alogologo i le leitiō Sāmoa.
  • To'aga e fa'aaogā le gagana Sāmoa i talanoaga ma uō.


Footer: