Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


You are here:

6.6.1 O Gāluega Sa'ili Mo Le Fa'aleleia 'Ātili o Fa'ata'ita'iga

Kolisi O Wainuiomata, Wainuiomata

Sa a'oa'oina i le Kolisi a Wainuiomata le vasega o le tausaga 11, 12, ma le 13 le kalama po'o le fa'atūlagaga o le gagana. O le vāega 6-8o leTa'iala mo le Gagana Samoa i Niu Sila sa fuafa'atatau i ai ia tāpenaga a le faiā'oga, le susuga ia Naitoa Gasu. O le ulumatā'upu o tala pupu'u. Sa fa'atinoina lea i le ulutala "O La'u Ta'avale". O le vasega e fefiloi tamaiti ma e 'ese'ese fo'i o lātou tomai i le gagana. O ē ua iloa faitau ma tusitusi fa'asāmoa. O ē ua iloa na'o le faitau ma tusitusi i le gagana Peretānia, 'ātoa ma ē ua le o mautū la lātou faitau i so'o se gagana. O le fa'amoemoe maualuga o le a'oa'oina lea o se vāega o le kalama e 'auala i le faitau, fa'alogo, ma le tusitusi.

Alāfua

O le alāfua sa fa'aaogāina o le fefasoaa'i ai mafaufauga i ni mea sa faia, ni fa'amatalaga, ma ni manatu tōtino.

O ia vāega uma e tatau ona feso'ota'i ai lagona ma āmio, fa'apea fo'i tomai ma le fa'auigaina o gāluega va'aia. O vāega o le Ta'iala mo le Gagana Sāmoa i Niu Sila o lo'o tūsia i lalo o lo'o fa'amatala atu ai ni fautuaga mo faiā'oga auā le a'oa'oina o le kalama.

A'oa'oina o le Kalama

I le a'oa'oina o le kalama ua fautuaina:

  • Ia ō fa'atasi le a'oa'oina o le gagana ma matā'upu. O 'upu, ma le fa'aaogā'ina o 'upu, ma vāega 'ese'ese o le gagana o le a a'oa'oina, e maua mai lea i totonu o le matā'upu o se lesona. O le a 'avea lea ma 'auala e fa'amasani ai i uiga ma aga o le gagana i ona fa'aaogaaga 'ese'ese.
  • Faifaipea. Ia le na o le fa'atasi 'ae ia faifaipea ona maua avanoa e tilotilo ai ma fa'amasani i le fa'aaogāina o vāega 'ese'ese o le gagana.
  • Mea sesē. A'o le'i 'ato'atoa le tomai i le sa'o o le fa'aaogāina o le gagana, e fa'ata'ita'i pea se'ia o'o ina sa'o. Ia manatua o ni isi o mea o lo'o sesē i le fa'aaogāina o le gagana 'atonu o ni isi ia o fōliga o le aga'i atu i le sa'o o le gagana.
  • Fesoasoani mo le fa'asa'oina o le gagana. E [mana'omia] le 'avatu o ni fa'amatalaga ia i lātou o lo'o a'oina le gagana e uiga i le lelei ma le sa'o o le fa'aaogāina o le gagana. O lenei fesoasoani e tatau ona faia i se 'auala e lē fa'alavelave ai pe tuta'ia ai le taumafai.

(Ta'iala mo le Gagana Samoa i Niu Sila, itūlau 10)

Gāluega

O le fa'amoemoe maualuga o le iloiloina lea o le gagana i se faiga e faigōfie ona fiafia i ai ma fa'aleleia 'ātili ai a lātou gagana tusitusi. Sa matuā fa'amanatu lava i tamaiti le tāua tele o le 'ese'esega o le gagana tusitusi ma le gagana tautala.

  1. O le ulutala ua filifilia mo le vaiaso o le "O La'u Ta'avale". Sa tusi matamatatetele le tala i le laupepa lāpo'a ma fa'apipi'i i luga o le laupapa ina ia iloa uma e tamaiti. Sa faitau lē leoa tamaiti mo se taimi ona fili lea o tamaiti se to'atolu sa si'i lima e faitau leotele. Sa mātauina ni isi o tamaiti e lē to'a i le faitau i luma o le vasega o lea e le'i fa'amalosia 'ae sa fili na'o ē na si'i lima.Sa au'ili'ili le tala ina uma ona faitau i tūlaga nei:(a) o le fa'avasegaga atoa – o palakalafa ta'itasi ma o lātou 'autū ma aogā, o se fa'ata'ita'iga, o le palakalafa muamua o le folasaga, o le palakalafa lonalua o le fa'amatalaga o fōliga va'aia o le ta'avale;(e) fa'atalanoa le feso'ota'iga o le fa'avasegaga o le tala ma le mafai ona 'ausia o manatu 'autū;(i) au'ili'ili se palakalafa se tasi i lona fa'avasegaga i fuai'upu ta'itasi;(o) au'ili'ili fuai'upu o lo'o i le palakalafa o se fa'ata'ita'iga, o ā ia itū'āiga fuai'upu, o ā o latou fa'atulagaga, o fa'apefea ona fa'amatala nauna.
  2. Na 'uma ona faitau ona tusi lea i luga o le laupapa se 'upu e tasi mai le tala e fai i ai fuai'upu a tamaiti i ona uiga lasi. Sa tu'u le avanoa pe lua i le tolu minute e tusi ai fuai'upu a tamaiti. Na māe'a lea ona auaua'i mai lea o tamaiti e tusi a lātou fuai'upu i luga o le laupapa. O le taimi lea e le fa'asa'oa, tusa lava pe sesē. Sa tofu uma tamaiti ma fuai'upu 'auā na'o le to'aiva le vasega ma sa matuā lava le taimi.Na 'uma loa ona tusi fuai'upu a tamaiti ona fai lea o fa'asa'oga o le gagana tusitusi ma sa'ili mai i tamaiti uiga tonu o lo'o fa'aaogā ai le 'upu i totonu o ā lātou fuai'upu pe 'āfai e lē o manino lelei.
  3. O le gāluega na soso'o ai o le liliu o fuai'upu o lo'o i le gagana fa'aaloalo i le gagana ta'atele. Sa taumafai fo'i tamaiti e maualuga le mālamalama e fa'aliliu ni isi o fuai'upu o lo'o i le gagana fa'afailāuga po'o le fa'auigalua i le gagana ta'atele; ia po'o le gagana ta'atele i le gagana fa'aaloalo.

Gāluega Fa'aopoopo

Sa mātauina le fiafia o tamaiti i le 'autū, o le liliu lea o fuai'upu i ō lātou fa'afeagai. O tamaiti sa vave tele la lātou gālulue sa tu'u i ai le isi gāluega o le fa'atūlaga o fuai'upu numera tasi i le numera lua po'o le numera tele. Na māe'a lea ona fesuia'i lea o taimi o fuai'upu e fa'aaogā ai taimi tuana'i, lumana'i, nei, māe'a, faifai pea, 'upu o taimi – o lo'o, e, sa, na, o lea, ua, te. Sa fautuaina tamaiti ina ia mata'itū i fa'aaogāina o fa'ailoga e pei o le komaliliu, fa'amamafa, koma, periota, semikolona, kolona, 'upu ofo, ma le penifa'aso'o.

O fa'ata'ita'iga nei o tali a tamaiti – 'upu o taimi:

  1. O le a alu Utu e fāgota i le uafu.
  2. O lo'o alu Utu e fāgota i le uafu.
  3. Sa alu Utu e fāgota i le uafu.
  4. Na alu Utu e fāgota i le uafu.
  5. E alu Utu e fāgota i le uafu.
  6. Ua alu Utu e fāgota i le uafu.
  7. Ma te fāgogota ma Utu i le uafu.

Iloiloga

  1. Sa fua le maualuga o le mālamalama i le taliga o fesili ma le fa'aaliga o manatu i le taimi o fetufaā'iga i le vasega 'ātoa 'aemaise ai le sa'o o le gagana tusitusi.
  2. Sa filifili se ulutala e tali tutusa ma le tala na faitau, fa'ata'ita'iga, "O La'u Uila". Ona vaevae lea o le vasega i vāega se lua ma 'ave i ai i le vāega se pepa (A4) e tasi. Ona tu'u lea i le tamaitiiti muamua o le vāega e tusi lana fuai'upu i le ulutala – e tatau ona māfaufau i le fa'asologa o le tala na faitau ma ona fuai'upu. Na 'uma, ona gagau lea e ia le pepa ina ia le iloa lana fuai'upu sa tusi, ma pasi atu i le isi tamaitiiti o le vāega e tusi lana fuai'upu, ma fa'apenā ona gagau, ma pasi atu i le isi se'ia o'o ina tofu 'uma, ma le fuai'upu ua tusi. Na 'uma loa, ona tatala lea o le pepa ma iloilo fa'atasi a lātou fuai'upu sa tusi. Na fa'atalanoa lea e tamaiti le tūlaga o iai a lātou fuai'upu i ō lātou uiga, ma le 'ātoaga o se manatu, ma taumafai lea e teuteu ina ia maua 'ātoa se palakalafa e fa'amatala ai le uila. Na siaki i le faiā'oga po'o feso'ota'i ma sa'o fuai'upu.

E fā ni agava'a fa'apitoa na maua mai i lenei sa'iliga:

  • gagana tusitusi – sa'o le fa'atūlagaga o le tusiga o 'upu i se fuai'upu, (mālamalama i le kalama o le tala ma ona palakalafa);
  • gagana faitau – a'oa'oga o le faitau a le tamaitiiti e to'atasi i luma o le vasega 'ātoa;
  • gagana fa'alogo – fa'alogo 'a'o faitau le faiā'oga e a'o i ai le faitau, ma le mālamalama tonu i fa'aleoga, ma uiga o 'upu;
  • gagana tautala – tali fesili ma, fetufaa'i, ma isi tamaiti a'o sa'ili tali o fesili;
  • a'oa'oga fa'aleaganu'u.

Autaluga

Sa tali e tamaiti fesili sa i le pepa mo le autaluga o le lesona.

  1. O ā mea o e a'oina mai lenei gāluega?
  2. O ā mea o e fia iloa 'ātili?
  3. O ā vāega o le gāluega sa e fiafia i ai?
  4. O ā ni itū e tatau i le faiā'oga ona fa'aleleia pe suia mo le a'oa'oina o le matā'upu?
  5. O ā mea o le'a soso'o ai?


Footer: