Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


You are here:

3.2 O Tāua nei e Ao ona Mātauina

Faiā ma le Va Feāloā'i

O tū ma aga a Sāmoa e fa'aalia i fa'atinoga 'ese'ese, e 'au'au ia i tāua o le va fa'aletagata. E amata mai lava i totonu o 'āiga i le va o mātua ma fānau, o le tuagane ma le tuafafine, o le ulumatua ma ē lāiti, o le matai ma lona 'au'āiga, o le sa'o ma le 'āiga potopoto, se'ia o'o atu lava pa'ia fa'alagilagi o se nu'u, o le itūmālo, ma le atunu'u. Ua aofia ai ma va fa'aletalalelei. E iai 'upu o le gagana Sāmoa e pinefa'amau ai le tāua o le va feāloa'i e mai le vavau, e tūmau, o ni fa'asinoala mo tū ma aga e fa'atino i le va o tagata 'ese'ese. O ni fa'ata'ita'iga, "O Sāmoa o le i'a ua 'uma ona 'āisa", "E tala tofi Sāmoa", ma "O Sāmoa ua 'uma ona tu'umatāmaga ona sā ma faigā".

O le va o le isi tagata i le isi tagata ua fa'amatalaina i faiā. O faiā fo'i e manino ai le fa'asinomaga o le tagata 'auā e iloa ai suli, e iloa ai ē pule, le tautua, e tapu ai le gagana e fa'aaogā i le va lea, o tū ma aga o fa'aaloaloga, ma matāfaioi. O lea fa'asinomaga e 'avea ma tofi mai lea augatupulaga i lea augatupulaga. O nei aso ua tumu fa'amasinoga o fanua ma suafa ona o ni manatu ua fenumia'i tofi, ua 'avea le pule, ma ua tapā ai tala o faiā. E ōia le fa'avae o le fa'asāmoa pe'ā se'e 'ese mai tūlaga ua 'uma ona tosi fa'alautï i faiā ma le va feāloa'i.

O lona uiga o le a'oa'oina o tamaiti i tū ma aga o le fa'asāmoa e tāua le au'ili'ili o fa'atinoga ina ia mālamalama i le fatu o le fa'asāmoa i na fa'atinoga. E iloa lea le va'ai i faiā ma le va feāloā'i o lo'o fa'aalia. O se fa'ata'ita'iga a fa'apea o lo'o matamata tamaiti i le faiga o se 'ava (Ta'iala mo le Gagana Sāmoa i Niu Sila, itulau 54), o nisi o gāluega e ono fai o le:

  • mātau 'upu o le fa'atūlima – O ā uiga?
  • mātau ma fa'atumu se ata o le saofa'iga o tagata i le taimi o le 'ava – fa'amatala le feso'ota'iga o lea ata ma tāua o faia ma le va feāloā'i, o se fa'ata'ita'iga. 'Aiseā e nonofo fa'afeasāga'i ai 'āli'i i matuātala? 'Aiseā e nonofo ai tulāfale i le talāluma? 'Aiseā e nonofo 'uma ai i le lio 'ae le nonofo i laina o nofoa e pei o se lotu?
  • mātau ma fa'ata'atia se ata o lāuga sa fai (e aofia ai le āoina ma le folafolaga o 'ava) – 'Aisea e fa'asolo ai lāuga faapea?
  • mātau le fa'asologa o se lāuga e tasi – O le ā le feso'ota'iga o vāega ta'itasi o le lāuga, faiā, ma le va feāloā'i?
  • mātau le fa'asologa ma le tau'a'aoina o ipu ma 'ava – 'Aiseā e fa'apea ai ona fai?
  • o ai sa moto i ai le 'ava? 'Aiseā sa moto ai le 'ava i lea tagata?
  • o le ā se āfaina pe'ā suia le fa'asologa o ipu ma 'ava? Le fa'asologa o lāuga? Nofoaga o tagata?

O se isi fa'ata'ita'iga 'āfai ole'ā laulau se to'onai, e mafai ona mātau:

  • le saofa'iga i le laulau, po'o le fale fo'i pe'ā nonofo i lalo;
  • le fa'asologa o le si'iina o laulau;
  • ipu o fa'aaogā mo tagata 'ese'ese;
  • vāega o taumafa o lo'o 'ave i tagata 'ese'ese (o se fa'ata'ita'iga, i'a, pua'a, moa) – O le ā le faiā ma le alaga'upu lenei, "E ta'a le manu i le tuasivi a 'ua uma ona fa'ainati?" poo "E 'a'au le i'a i le moana a 'ua uma ona 'āisa?".

Po o le ā lava le fa'atinoga o lo'o faia i se vasega, e mana'omia le iai o ni gāluega e au'ili'ili ma fa'afeso'ota'i ai e tamaiti taga o lo'o fai ma tāua o faiā ma le va feāloā'i. A mālamalama tamaiti i tūlaga ia ona fa'afaigofie lea ona mālamalama i le 'ese'esega o le fa'asāmoa ma isi aganu'u.


Footer: