Pasifika navigation
- Home
- Widgets
- Effective teaching
- Engaging with parents
- Tapasā
- Talanoa Ako - Pacific Talk About Education and Learning (TA PTEL)
- Pacific Education 2020–2030
- LEAP
- Pacific languages
- About this site
- Resources
- Research
E le o 'upu uma e tutusa le fa'amamafa o a'oao'ga e 'ave i ai. O ni isi o 'upu e fa'aaogā so'o a'o ni isi 'upu e seāseā fa'aaogā pe ua maua fo'i i ni tūlaga fa'apitoa. O tūlaga e pei ona ta'ua e Nation (1988), ua le o 'upu uma e tatau ona iloa vāega uma ia. O ni isi 'upu ua na'o le uiga e tatau ona mālamalama i ai pe'ā fa'alogo pe faitau.
E le o iai ni su'esu'ega patino i 'upu o le gagana Sāmoa e ta'atele lo lātou fa'aaogaga. O le filifilia o 'upu e tatau ona a'o e tamaiti, 'aemaise lava i lātou o lo'o a'oina le gagana Sāmoa o se gagana lona lua e mafai ona faia i luga o ni manatu fa'avae fa'apea:
E mafai ona fa'aata fa'apea si'osi'omaga o tamaiti e ao ona mātauina i le filifilia o 'upu:
O le fatu o le ata o le 'āiga – o 'upu ta'atele i feso'ota'iga i totonu o le 'āiga e tatau ona 'ave i ai le fa'amuamua. E aofia ai 'upu e fa'a'upuina le fa'asinomaga o le tamaitiiti, o ona lagona ma mafaufauga. O lona'lua o li'o o le ā'oga – o 'upu e mana'omia i feso'ota'iga i totonu o le ā'oga ma le a'oina o matā'upu. O le lona tolu o li'o o vaifanua – o 'upu e mana'omia i feso'ota'iga i vaifanua ua aofia ai ala fa'asalalau, o ekālesia, fa'afiafiaga.
(Cummins, 2001)